Svakog dana zbog mesa ubiju tisuće i tisuće životinja (uglavnom pilića) uzgojenih na farmama.
Oko 1,28 milijarde stoke nastanjuje Zemlju. Ta se brojka nastoji zadržati, iako je to neprirodno, da bi se zadovoljila neumjerena ljudska potreba za goveđim mesom. Njihova ukupna težina uveliko prekoračuje težinu cijele ljudske populacije. Već sam njihov broj utjecao je na to da stoka postane najveći uzrok uništavanja okoliša (uz ljudsku pohlepu za prirodnim bogatstvima).
Da bi se proizveo 1 kg mesa potrebno je oko 200.000 litara vode, dok za proizvodnju 1 kg pšenice treba samo 110 litara vode.
Već sama goveda, ne ukljućujući svinje, piliće i sličnu živad, potroše količinu hrane koja bi svojom kaloričnom vrijednošću zadovoljila potrebe 8,7 milijardi ljudi. To je gotovo duplo više od sadašnje ljudske populacije. Stotine milijuna tona žitarica potroši se na prehranu životinja dok bi već 5 milijuna tona žitarica bilo dovoljno da se nahrani 15 milijuna djece širom svijeta koliko ih otprilike, svake godine, umire od gladi.
U mesu nema ni jedne nužno potrebne hranjive tvari koja se ne može dobiti i iz biljne prehrane. Prolaskom kroz životinju žitarice gube 90% bjelančevina, 96% kalorija, 99% ugljikohidrata, te 100% vlakana.
Meso bi stajalo 60$ kilogram da vlada ne subvencionira vodu koju koristi mesna industrija.
Procjenjuje se da se uzgojem stoke u SAD-u dvostruko više zagađuje okoliš nego inudustrijom. (Podaci za Hrvatsku nam još nisu dostupni.)
Zbog proizvodnje mesa sjeku se ogromne količine drveća. Svake godine Amazonska prašuma se sve više i više krči, čak 79.000.000 jutara godišnje, da bi se osigurala zemlja za ispašu ili za uzgoj žitarica. Nastavi li se krčiti istim tempom, nestat će za 30 godina.
Tzv. 'crvenokošci' su pilići, koji su na tekućoj vrpci na putu do smrti, izbjegli ne samo elektrificirano, omamljujuće korito ispunjeno rasolom, već i nož koji im je trebao prerezati vrat. Njihova smrt nastupa u bazenu sa vrelom vodom gdje perje olabavi prije čupanja. Cijele hrpe takvih pilića se odbacuju svakodnevno.
U hrani za piliće danas se redovito nalaze hormoni i antibiotici. Upravo to drogiranje ptica, što se prakticira od sredine 20. stoljeća, omogućuje luksuz i uspješnost unatoč lošim uvjetima uzgoja (velika jata u stješnjenom, zatvorenom prostoru). Današnjom se hranom, osim toga, postiže prodajna težina pilića u pola vremena i to sa 2/3 količine hrane potrebne pred 50 godina.
Uz mesnu prehranu vezane su mnoge vrste raka. Najznačaniji su rak debelog crijeva, rak dojke, rak grlića maternice, rak jajnika, rak prostate i rak pluća. Utjecaj mesa i mesnih proizvoda na te bolesti nije mali već je ogroman i direktan.
Peradarnjak sa 60.000 pilića proizvede 82 tone otpada tjedno. Upravitelj farme može otpad pravilno uskladištiti, raspršiti ili razgraditi. Ili ga može jednostavno pustiti da se izlije i tako dospije u svaku vodu za piće opasno povečavajući razinu amonijaka i nitrata.
Postajući vegetarijancem, puno više doprinosite čistoći svjetske vode nego bilo kojom drugom akcijom.Ljudsko probavilo nije stvoreno za probavu mesa. Dok je crijevo mesoždera relativno kratko (3 dužine tijela) i glatko iznutra, ljudsko crijevo je 12 puta duže od tijela te duboko obavijeno i naborano. Kako nema vlastita vlakana, meso se prilično teško miče kroz dugo, smotano ljudsko probavilo. Prije nego stigne do kraja probavnog trakta postaje trulo i otrovno za organizam.
Krava provede svoj cijeli život u staji sa neprirodno nabreklim i osjetlivim vimenom. Muženje se vrši tri puta dnevno. Krava je gotovo cijelo vrijeme bređa, a telad joj se oduzima odmah nakon rođenja. Često je okarakterizirana kao 'zadovoljna'. Naime, kravama u takvim tvornicama u hranu se stavljaju tvari za smirenje njihovih iscrpljenih živaca.
Muška goveda na farmama se kastriraju kako bi bila poslušnija. Kastracijom se dobivaju i masnije, što znači i profitabilnije životinje. Kastracija mož biti učinjena temeljito, u potpunosti ili kroz duži period sa prstenom koji se stavlja na muda da bi onda s vremenom otpala. U tu svrhu anestetici se koriste rijetko.
Tipična farma za proizvodnju jaja sadrži 20.000 kokoši po peradarniku. Potpuno je uobičajeno da se 4-5 kokoši nesilica strpaju u kavez dimenzija 12 x18 inča. Standarni je postupak kod uzgajivača peradi da kokošima odrežu kljunove sa mehaniziranim vrućim nožem. Kljunovi se odstranjuju da se kokoši ne bi mahnito pokljucale do čega bi moglo doći zbog stješnjenog prostora i zatočeništva.
1,28 milijardi glava stoke odgovorno je za ispuštanje 12% metana u atmosferu. Metan je jedan od četiri plina odgovornih za efekt staklenika koji doprinosi 'globalnom zagrijavanju'. Jedna molekula metana upija 25 puta više sunčeve topline od jedne molekule ugljik-dioksida.
Svoj cijeli život svinja će provoditi u prostoru dovoljnom tek da u njega stane. Stojeći na metalnoj ili betonskoj podlozi noge im postaju bolne i osakaćene prije nego ih zakolju.
Ribe su živi magnet za otrovne kemikalije. Prema potrošačkom izvješću (Veljača, 1992.), zabilježen je incident zbog neprihvatljivih razina PCB-a i žive pronađenih u određenih vrsta riba prilikom testiranja. Konzumiranje PBC-a s hranom bio je glavni razlog za prekrojavanje sperme kod muškaraca na Zapadu. Istraživanje je dokazalo da današnji muškarci imaju samo 70% sperme od količine pred 30 godina. Danas se pola svjetskog ulova ribe potroši za ishranu stoke.
Životinjama ovisnim o drogama, kao što su one u današnjim uzgajalištima, trebalo bi prestati davati te preparate određeno vrijeme prije klanja. Korita sa starom, drogiranom hranom ne očiste se prije početka ukidanja droga. Osim toga, životinje se često hrane životinjskim otpacima i mesom pa se na taj način droge i ostali pesticidi u tom mesu ponovo prerađuju.
Ni jedan drugi sisavac ne pije mlijeko nakon što prestane sisati majčino mlijeko, niti pak pije mlijeko drugih vrsta kako to čini čovjek.
Oko 98% ukupne proizvodnje mlijeka proizvede se po metodama najvećih proizvođača mlijeka. Današnja tvornička krava hrani se opasnim dozama hormona da bi davala 2-3 puta više mlijeka nego je davala krava sa pašnjaka. Nakon otprilike 4 godine, hormoni prestaju biti djelotvorni pa istrošena krava postaje tvoj hamburger. Dan klanja, napokon, prekida agoniju većine tih samotnjaka, doživotno zatočeništvo naših prijatelja koji nikad nisu vidjeli vlat trave. U prirodi krava živi 20 godina.
Životinje uzgojene u farmama-tvornicama sadrže 30 puta više zasičenih masti nego današnje krave koje pasu na pašnjacima.
Skoro polovica testiranih riba, bila je zaražena bakterijom iz ljudskih i životinjskih fekalija. Pretpostavlja se da je to posljedica loših higijenskih navika u procesu obrade ribe.
Kravlje mlijeko namijenjeno je teladi, a ne ljudima. Čak i za vrijeme najvećeg rasta, prirodne potrebe dojenčeta za bjelančevinama su male. Majčino mlijeko sadrži samo 5% kalorija u obliku bjelančevina. Dojenče naraste dvostruko u 180 dana. Za razliku od majčinog mlijeka, kravlje mlijeko ima 15% bjelančevina po kaloriji, a novorođena telad se dvostruko poveća u 47 dana.
U većini obora za stoku širom zemlje, bolesne i osakačene životinje bivaju eutanazirane (ubijene). Ipak u mnogim oborima, okrutnost je uobičajena pojava. Tzv. 'posrnuli' mogu ležati i danima u boli i patnji dok ih lancima ne odvuku na klanje. Tragedija je što se takve životinje zakonski smiju držati u agoniji, bolesne i slomljenih kostiju iz prostih razloga što žive životinje postižu višu cijenu.
Svake godine potroši se nekoliko milijuna kilograma antibiotika u uzgoju životinja.
Životinje s nekadašnje farme bile su zdrave zahvaljujući kretanju, sunčevoj svjetlosti te slobodi rovanja i čeprkanja po tlu. Danas su životinje spremljene u svoje male prostorije i jedva ih se održava na životu drogama i vitaminskim inekcijama. Stalna briga u tvorničkoj farmi je borba protiv bakterija. Zaprašivanje životinja insekticidima postalo je sasvim uobičajeno. Da bi suzbili muhe u peradarnicima, piliće hrane kemikalijama koje ostaju aktivne u izmetu i uništavaju ličinke muha.
Veliki Ogallala Aqnifer koji opskrbljuje američku žitnicu sa vodom je presušio, prvenstveno zbog uzgoja žitarica za stoku. Protežući se preko 8 srednjozapadnih zemalja, prostorom tri puta većim od države New York, ta bi prirodna blagodat posljednjeg ledenog doba mogla nestati u 30 godina.
Meso sadrži približno 14 puta više pesticida od biljne hrane dok mliječni proizvodi sadrže do 5 puta više pesticida.
Trenutno je u upotrebi 20-30 tisuća lijekova (droga) za životinje. 90% tih lijekova NIJE odobreno za ljudsku upotrebu.
Odbor liječnika za odgovornu medicinu u SAD, grupa od 3.000 liječnika, objavio je 'Nove četiri grupe namirnica'. Tu spadaju voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke. Ostale namirnice kao što su: meso, perad, ribe, orasi, sjemenke i ulja ubrajaju se u 'izborne' namirnice i nisu potrebne za zdravlje.
Kako je svaki prirodni nagon kad svinja u tvorničkim farmama ograničen i nezadovoljen, svinje se počinju baviti međusobnim griženjem repova. Ako se to ne spriječi, ozljeđena svinja može uginuti od ozljeda i biti pojedena od svojih napadača. Tako ozljeđene svinje se ne mogu prodati, pa tako postaju proizvođačev problem. Rješenje? Svinjama se redovito odrezuju repovi te ih se drži u potpunom mraku, osim kad ih se hrani.
U tvorničkim farmama za proizvodnju jaja širom zemlje, pilići mužjaci se odvajaju i uklanjaju pomoću tzv. 'chick-pullers-a', strojeva za odvajanje. Pola milijuna pilića dnevno se doslovno, masovno baca u plastične vreće gdje bivaju zgnječeni i ugušeni ili pak budu samljeveni dok su još živi.
Prehrana bez mesa može spriječiti pojavu dijabetisa, olakšati simptome dijabetisa ili čak prekinuti potrebu za liječenjem insulinom. Dijabetes II. tipa (često poznat kao napad dijabetesa u zreloj dobi) uglavnom je posljedica apsorpcije velikih količina insulina iz životinjske masti u krv. Takav zamjenski insulin je nedjelotvoran pa dolazi do dijabetesa.
Što se dogodi muškom teletu kojeg je rodila mliječna krava? Čim se rodi, odvode ga u tvornicu za telad gdje ga zatvaraju u staju vezavši ga za glavu da bi sprječili da se neprestano okreće. Dobiva i inekcije antibiotika da bi se održao na životu te inekcije hormona za rast. Cijelo vrijeme je u mraku, osim za vrijeme hranjenja. Posljedica? Gotova odrasla životinja sa mesom mekanim i mliječno-bijelim kao u novorođenčeta.
Današnja telad još uvijek dobiva najbolju cijenu kao i nekad kad je to meso stvarno bilo od tek rođenog telića.
Agronomi poljoprivrede su uspoređivali utroške energije kod uzgoja peradi, svinjetine i drugog mesa sa utrošcima energije pri uzgoju nekih biljaka. Utvrđeno je da je čak i najmanje hranjiva biljka 10 puta djelotvornija u vraćanju energije u obliku hrane od najenergentnije životinjske hrane.
Hrana koja potječe od životinja, uključujući i mlijeko, za razliku od vegetarijanske hrane čini krv kiselom. Kad se to dogodi organizam privlači kalcij i magnezij iz kostiju da bi se krv povratila u lužnato stanje. Taj proces vraća pH vrijednost krvi u uravnoteženo stanje, ali ujedno i postaje jedan od faktora koji dovode do osteoporoze.
Skoro svi (95%-99%) ostaci otrovnih kemikalija u australskoj prehrani potječu od životinjskih izvora. Rješenje problema otrovanih kemikalija u kemijskim tvornicama svodi se ni manje ni više na samoregulaciju.
Kastriranim (uškopljenim) juncima daju se injekcije sintetičkih hormona. Ti hormoni mogu biti uzrok ostataka karcinogenih tvari u mesu.
Za čovijeka nije uobičajeno da se prišulja divljoj životinji, zarine kandže u njezino tijelo, ugrize je za vrat, i uživa u okusu tople, svježe krvi i sirovog mesa.
Nestajanje pitke vode na Zemlji direktno je vezano uz konzumaciju mesa. Ogroman postotak od ukupne potrošnje vode otpada na navodnjavanje površina na kojima se uzgaja hrana i krma za stoku.
Pileće perje, utroba i prljava voda (voda koja je upotrebljena u procesu obrade pilića) vraća se natrag u peradarnike kao krma za piliće. Stručnjaci za industriju smatraju da uz nehigijenske uvjete kod klanja te uz neadekvatne metode obrade, takav prisilan kanibalizam vodi širenju epidemije salmonele u tvornicama za proizvodnju i preradu peradi. Ignorirajući te temeljne uzroke, vlade obično zahtijevaju ozračivanje hrane da bi 'sanirali' zaražene ptice.
Iako organski uzgoj životanja i prirodna kontrola insekata funkcioniraju, u poljoprivredi se i dalje koriste pesticidi. Dosad je širom svjeta potrošeno oko 2,2 milijuna DDT-a. Pesticidima treba stotinu godina da se razgrade. U međuvremenu, životinjsko je meso već krcato pesticidima.
U SAD-u na nekim farmama svinje čak hrane njihovim vlastitim izmetom. Goveda hrane piljevinom, novinama, pilećim izmetom te industrijskim otpadom. Prema USDA cementni prah bi mogao, u budućnosti postati dodatak krmi jer za 30% smanjuje vrijeme potrebno da pilići narastu do prodajne težine. Takva praksa još nije pronađena u Hrvatskoj, ali to ne mora značiti da ona ne postoji.
Inspekcija morske hrane je vrlo rijetka. To je skupa djelatnost pa je stoga treba što manje prakticirati.
Ljudska bića nemaju oštro zašiljene prednje zube za trganje mesa kao mesojedi. Ljudi za razliku od mesojeda imaju plosnate stražnje zube za mljevenje (biljne) hrane. Nadalje, mi imamo pomičnu čeljust koja nam omogućava žvakanje, dok mesojedi imaju čeljust koja se da rasklopiti te oštre zube u pozadini da bi mogli sjeckati meso.
Riba je naime siromašna ugljikohidratima, vlaknima i vitaminom C. Riba je bogata životinjskim bjelančevinama koje loše utječu na bubrege, a i sadrže visoki postotak masti koje povečevaju rizik pojave raka i bolesti žučne kesice. Masne kiseline Omega 3 i Omega 6 dostupne su nam u različitim orasima i sjemenkama.
Kokoši gladuju 30 sati prije klanja. Hrana data u tom vremenu ne bi se uspjela pretvoriti u meso.
Prema Williamu Castelli, M.D., direktoru Franigham Heart Study, vegetarijanci žive šest godina duže od ostalih ljudi.
Prema UN-u: 'Blago, umjereno ili potpuno opustošenje nastalo je na 29% Zemljine kopnene površine. Do opustošenja je uglavnom došlo zbog velikih zahtjeva za uzgojem stoke širom svijeta. Na pustošenje Zemlje najviše utječu upravo zemlje s mesnom prehranom, kao što je npr. SAD, sa pretjeranim uzgojem goveda.
Sav taj silni uzgoj životinja nije ograničen samo na svinje i perad. Postoje također i tovilišta tune, velike podvodne mreže u kojima se drže tune. Tu se tune obično hrane te im se daju stimulansi za poticanje rasta.
Osim što određene vrste riba izumiru zbog pretjeranog ribolova, zbog zahtjeva za oceanskom ribom godišnje nepotrebno stradava preko 200.000 različitih morskih sisavaca i ptica koje se slučajno ulove u mrežu.
Patkama i guskama se tri puta dnevno pomoću cijevi za hranjenje prisilno guraju velike količine žitarica u usta. Taj bolni proces traje 28 dana prije klanja iazazivajući ponekad i pucanje želuca. Tokom tog procesa jetra se nadune, nekoliko je puta veća od normalne. Takva bolesna jetra prodaje se kao poslastica po 500$ kilogram. Godišnje se širom svijeta proizvede oko 8.000 tona takve jetre.
Iako mlijeko zbog kalcija u sebi privremeno stišava bol kod ljudi sa čirem na želucu, do proizvodnje kiseline u želucu ipak dolazi te se još više razara njegova sluznica.
Liječenje ljudskih bolesti antibioticima pokazuje znakove poremečaja zbog zloglasne prekomjerne upotrebe antibiotika na životinjama koje ljudi koriste u svojoj prehrani. Ljudi postaju imuni na antibiotike jedući hamburgere i piliće. Jednostavno nemojte kupiti meso i jaja kad idete u nabavu namirnicama ili u restoran. Ako ne kupite, nećete ni konzumirati. Tako ćete naučiti kuhati i posluživati hranjiva i ukusna vegetarijanska jela.
članova
Ukupno članova: 185692
Statistika
Prisutni korisnici
