Vesti
: Igrice -->
Arcade
Početna
Forum
Pomoć
Pretraga
Kalendar
Prijava
Registracija
Dobrodošli,
Gost
. Molim vas
prijavite se
ili se
registrujte
.
1 čas
1 dan
1 nedelja
1 mesec
Zauvek
Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Meni
Index
Forum
Download
Mp3
Lyrics
Arcade
Chat
Horoskop
Contact
Korisnik
Dobrodošli,
Gost
. Molim vas
prijavite se
ili se
registrujte
.
April 07, 2025, 20:24:30
1 čas
1 dan
1 nedelja
1 mesec
Zauvek
Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Statistika
članova
Ukupno članova: 185692
Najnoviji:
Bobbohops
Statistika
Ukupno poruka: 185084
Ukupno tema: 4466
Prisutnih danas: 310
Najviše prisutnih: 1107
(Januar 12, 2020, 19:55:25)
Prisutni korisnici
Korisnika: 0
Gostiju: 301
Ukupno: 301
Prijatelji
Filijala.rs
Kovach.rs
>
Forum
>
Razno
>
Književnost
(Urednici:
lejenica
,
honey_mici Ƹ̵̡Ӝ̵̨̄Ʒ
) >
POEZIJA
Stranice:
1
...
44
45
[
46
]
47
48
...
60
Idi dole
« prethodna tema
sledeća tema »
Štampaj
123
Autor
Tema: POEZIJA (Pročitano 295604 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Њавица
Super Hero
Van mreže
Poruke: 8925
Look at the stars...look how they shine for you. ♥
Odg: POEZIJA
«
Odgovor #675 poslato:
Novembar 13, 2008, 00:06:24 »
Nemir
Bojim se casa smrti.
Sta cu reci sestri
kad stane iz smrtnog sna
da me budi,
da me pita
za osecanja na zemlji skrita.
Sta cu reci bratu
kad izadje
iz vrta pravednika
da sretne mene,
i ugleda misli skrivene
iza mog prozracnog lika.
Sta cu reci ocu
kad mi kaze
pri susretu reci sto blaze
prerastanja i dobrote krajne,
i ugleda dela
sto sam htela
da na zemlji budu tajne.
Sta cu reci tebi
kad sa ovoga sveta
odemo u prostore plave;
u svetlosti sunca i zvezda
kad se sva tamna gnezda
duse jave.
D.Maksimovic
Sačuvana
:) hope
Super Hero
Van mreže
Poruke: 6817
Ministar za porodicna i socijalna pitanja
Odg: POEZIJA
«
Odgovor #676 poslato:
Novembar 13, 2008, 13:05:10 »
VILO KA IMAŠ MOĆ?
Vilo, ka imaš moć u pozoru tvomu
Prominit meni noć na danku bilomu
I opet činiti danak mi taj bili,
Vilo, potamniti da mi smart omili,
Nu mi rec' otkuda tvoj pogled medeni
Ima toj da čuda taj tvori u meni?
Jer kada, gospoje, pogledaš na mene,
Nasmijav tej tvoje jagode rumene:
Zimna me ogriješ, znojna me ohladiš,
Naga me odiješ, gorka me osladiš,
I nasitiš lačna, i žadna napojiš,
I utišiš plačna, i trudna pokojiš.
Kada li sinj oblak saržbe tvoga lipi
Vazme mi lišca zrak neka me ne kripi,
Onada sve slane biju me i krupe
I tuge opstrane i jadi opstupe;
Onada u ruci pravdi se ja vidim
Ka hoće na muci da grihe povidim;
Onada svi mači siku me i kose
I vojska pak tlači i zviri raznose.
Otpusti oblak taj, otmi me tužici,
Pokaži svitli raj virnomu služici.
Jedan samo pogled moći će naknadit
Vas moj trud i svu zled i jade osladit.
HANIBAL LUČIĆ
«
Poslednja izmena: Novembar 13, 2008, 18:39:59 :) hope
»
Sačuvana
Ono što vidiš to imaš pred sobom.
svetlost
Super Hero
Van mreže
Poruke: 1380
Tragedija svake ljubavi je ravnodusnost...
Odg: POEZIJA
«
Odgovor #677 poslato:
Novembar 13, 2008, 21:31:55 »
Zeljko Krznaric - Ne volim te vise
Ne volim te vise da znas
ali uvijek mi tako ponekad
u vremenu dodjes
pa pomislim da si mi sve na svijetu
i ne mogu ni zamisliti
kako lezis u nekom drugom krevetu
a ista si i kad kisa pada i kad hlace obuces
i kad suknju skidas
a ne places nikad
jednog cu te dana ubiti zbog svega
jer si tako slatka
bezobrazna i kratka
ako ne racunam noge
jer si fina djevojcica
i najhrabrija kurva
jer si mi u oci usla
bez kucanja i srama
ubit cu te prije spavanja
da se probudis kao dama
da imas pune sobe ljubavi
kao zimnicu spremne
i ne volim te vise da znas
i sve ce novine pisati o tome
u restorane vise neces uci
ludo moja mala
neugledna plava
predivno stvorenje bozje i moje
raspitaj se kod prijatelja
sto je jos tvoje
a sto meni pripada
raspitaj se jer ne dam ti vise
ni da mislis
ubit cu te sto se skitas svijetom
policija ce te traziti
sto bludnicis s ljetom na javnom mjestu
pa ces onda opet k meni
dovoditi ljude
da me ubijaju dugo i da se cude
sto volis na meni
i ne volim te vise da znas
ali te trazim
jer si tako prosta i slatka kao sirup
jer si tako divlja
kad ti vrat zagrizem
a bas nikakva nisi kad te zubi bole
necu vise ni da mislim o tebi
dok si od mene daleko
sto ja znam ljubi li te netko
jer ti je toplo u sobi
bezobraznice mala
igraj se jos malo
dok mi mrak ne padne u krevet
ludo
cekam te i sutra
kao uvijek u devet.
Sačuvana
Ako si licem okrenut prema suncu sve će senke biti iza tebe.
svetlost
Super Hero
Van mreže
Poruke: 1380
Tragedija svake ljubavi je ravnodusnost...
Odg: POEZIJA
«
Odgovor #678 poslato:
Novembar 13, 2008, 21:34:09 »
Tatjanino pismo Onjeginu
"Pisem vam-sta bih znala bolje?
I sta vam vise mogu reci?
Sad zavisi od vase volje,
prezrenje vase da l' cu steci,
al' ako vas moj udes hudi
bar malo trone i uzbudi,
vi me se necete odreci.
Da cutim ja sam prvo htela,
i za sramotu mojih jada
ne bi ste znali vi ni sada,
bar da se nadam da sam smela
da cete opet k nama doci
i da cu ma i retko moci
u selu da vas vidim nasem,
da se veselim glasu vasem
da vam sto kazem, pa da zatim
o istom mislim i da patim
dane i noci duge sama
dok ne dodjete opet k nama.
Al' osobenjak, vi ste znamo,
i teska vam je selska cama,
a mi... mi nicim ne blistamo,
no iskreno smo radi vama.
Sto dodjoste u nase selo?
U stepi, gde moj zivot traje,
ja ne bih srela vas zacelo
i ne bih znala patnja sta je,
Smirivsi burne osecaje,
mozda bih jednom( ko ce znati
po srcu nasla druga verna
i bila bih mu zena smerna,
a svojoj deci dobra mati.
Drugi! A' ne ja nikom ne bi'
na svetu dala srce svoje!
Oduvek tako pisano je...
Nebo je mene dalo tebi;
moj zivit sav je jemstvo bio
da cu te sresti izmedj' ljudi;
znam, bog je tebe uputio,
moj zastitnik do groba budi...
U snove si mi dolazio,
i nevidjen si bio mio,
tvoj pogled me svud proganj'o,
u dusi stalno glas odzvanjo'...
Ne nije mi se san to snio,
jer cim si uso' ja sam znala,
sva premrla i usplamsala,
i rekla: on je ovo bio!
Ja tebe cesto slusah sama;
govorio si samnom jednom.
kad prosjaku pomagah bednom
i kad blazih molitvama
buru i jad u srcu cednom.
Zar nisi i ti onog trena,
o prividjenje moje drago,
promak'o kroz noc kao sena,
nad uzglavlje se moje sag'o
i sapnuo mi reci drage
ljubavi pune i iskrene?
Ko si ti? Cuvar duse mlade
il' kobni duh sto kusa mene?
Uticaj sumnje sto mene guse.
Mozda su sve to sanje moje,
zablude jedne mlade duse,
a sasvim drugo sudjeno je...
Nek bude tako! Sta da krijem?
Milosti tvojoj dajem sebe,
pred tobom suze bola lijem
i molim zastitu od tebe...
Zamisli: ja sam ovde sama
i nikog nema da me shvati,
sustajem i moj um se slama,
a nemo moje srce pati.
Cekam te: nade glas u meni
bar pogledom ozivi jednim,
ili iz teskog sna me preni
prekorom gorkim i pravednim.
Zavrsih! Da procitam strepim...
Od stida vise nemam daha...
Al' vasa cast mi jemci lepim
i predajem se njoj bez straha..."
Sačuvana
Ako si licem okrenut prema suncu sve će senke biti iza tebe.
:) hope
Super Hero
Van mreže
Poruke: 6817
Ministar za porodicna i socijalna pitanja
Odg: POEZIJA
«
Odgovor #679 poslato:
Novembar 19, 2008, 15:20:42 »
KARTULINE
Kad me jugo smanta
seden na skaline
pa pribiren u sebi
iz ditinjstva slike
ka lipe kartuline.
Pod odrinon staron
zanimilo tilo
i vrime je stalo,
o' suz se oči cakle,
lipe slike iz ditinjstva
mrvu su me takle.
Niz skaline poletilo vrime,
ka piz niki dušu mi pritislo
sićanje na ditinjstvo lipo
ka slike sa stare kartuline.
Nada Jerčić
Sačuvana
Ono što vidiš to imaš pred sobom.
:) hope
Super Hero
Van mreže
Poruke: 6817
Ministar za porodicna i socijalna pitanja
Odg: POEZIJA
«
Odgovor #680 poslato:
Novembar 24, 2008, 14:31:17 »
ODA
Dođi, sjedni do mene, Lidija, na obali rijeke.
Mirno gledajmo kako teče i naučimo od nje.
da život prolazi, a mi se ne držimo za ruke
(Držimo se za ruke)
Onda ćemo misliti, velika djeca, da ovaj život
prolazi i ne staje,ništa ne ostavlja i ne vraća se,
odlazi prema dalekom moru, odlazi Sudbini,
dalje od bogova.
Opustimo ruke jer nije vrijedno da se umaramo.
Uživali, ne uživali, prolazimo kao rijeka.
No treba znati prolaziti sasvim spokojno
i bez velikih uzbuđenja.
Bez ljubavi, bez mržnje i strasti koje podižu glas,
bez zavisti koja previše uznemirava oči,
bez briga, jer i s njima rijeka će jednako teći
i uvijek će odlaziti prema moru.
Volimo se spokojno, misleći da možemo,
ako hoćemo, izmijeniti poljupce, zagrljaje, milošte,
ali bolje je da sjedimo jedno pored drugoga
i da gledamo kako rijeka teče.
Naberimo cvjetova, uroni u njih i ostavi ih
u svom krilu, nek njihov miris blaži ovaj trenutak-
ovaj trenutak kada smireni ne vjerujemo ni u šta,
nevini pogani propadanja.
Bar ćeš ako postanem sjena, sjetiti mene poslije,
a da te sjećanje na me neće opeći ni raniti,
jer nikad se ne držasmo za ruke niti se poljubismo,
niti bijasmo drugo osim djeca.
I ako prije mene poneses obol mračnom brodaru,
neću morati da patim kad te se budem sjećao.
Bit ćeš mi blaga u spomenu kad te se sjetim na obali,
tužna poganko s cvijećem u krilu.
Fernardo Pessoa
Sačuvana
Ono što vidiš to imaš pred sobom.
:) hope
Super Hero
Van mreže
Poruke: 6817
Ministar za porodicna i socijalna pitanja
Odg: POEZIJA
«
Odgovor #681 poslato:
Novembar 24, 2008, 14:33:23 »
VRTLAR
Držim joj ruke, grlim je i tražim
Da poljupcem opljačkam njen smijeh,
U naručju da otmem njene draži,
Da ispijem joj oči, kao tamni grijeh.
Ah, tko da nebu plavetnilo uzme?
Ljepotu mi se ugrabiti htjelo,
Al izmed ruku ona mi ispuzne,
U rukama mi osta samo tijelo.
Gdje je ljepota? Gdje je njezin svijet?
Vraćam se opet, prevaren i smožden.
Ah, kako tijelom da dotaknem cvijet
Što samo duh ga dotaknuti može?
RABINDRANATH TAGORE
Sačuvana
Ono što vidiš to imaš pred sobom.
lejenica
Moderator
Super Hero
Van mreže
Poruke: 3280
Ministar za kulturu
Odg: POEZIJA
«
Odgovor #682 poslato:
Novembar 25, 2008, 09:45:28 »
Ekspres za sever - Miroslav Antić
Možda niko nije umeo da te želi ovako
kao ja noćas.
Tvoje ruke bele kao samoća.
Tvoja bedra sa ukusom platna i voća.
Tvoj malo šuštavi glas.
Sa nosom dečačkim prilepljenim
uz okno vagona,
nejasan samom sebi
kao oproštajno pismo padavičara,
i cudno uznemiren toplinom
kao razmažen pas,
putujem, evo, putujem
da natrpam u glavu još neslućene predele,
da drveću poželim najlepšu laku noć
na svetu,
da se vrtim kao lišće,
kao vetar po travnjacima,
kao zvezde i ptice.
Da malo nemam plan.
Da imitiram klavijature,
liftove
i okean.
Da zaboravim ruku na tvom struku.
I lice uz tvoje lice.
Sačuvana
:) hope
Super Hero
Van mreže
Poruke: 6817
Ministar za porodicna i socijalna pitanja
Odg: POEZIJA
«
Odgovor #683 poslato:
Novembar 27, 2008, 23:14:28 »
Sjaj u travi
...sada, kada ništa na svijetu ne može vratiti dane prohujalog ljeta
naš sjaj u travi i blještavost svijeta, ne treba tugovati,
već tražiti snage u onom što je ostalo i s tim živjeti...
zaboravimo, ne radi nas, ne radi zaborava
zaboravimo da smo se voljeli, da smo se svadali i
da smo bili krivi...
...požurimo, s danima i danima sto će doći
požurimo sa shvaćanjima, sa svim što me odvaja od tebe...
jednom, ćeš se vratiti i ubrati cvjetove
koje smo zajedno mirisali, gazili
ali, tvoje ruke bit će prekratke, a noge premorene da se vratiš... bit će kasno
...možda ćemo se naći jedanput na malom vrhu života i neizrečene tajne
htjeti jedno drugome da kažemo, al' proći ćemo jedno kraj drugog kao stranci
jedan skrenuti pogled bit će sve što ćemo jedno drugome moći dati...
...zaboravit ću oči
i neću promatrati zvijezde koje me na tebe neobično podsjećaju...
...ne boj se, jednom ćes se zaljubiti
al' ljubit ćes zato što će te nešto na toj ženi podsjećati na mene...
...ne otkrivaj svoje srce ljudima jer u njima vlada kob i egoizam
život je borba - nastoj pobijediti
ali ako izgubiš - ne smiješ tugovati
cilj života je ljubav - a ona traži žrtve
...bio si moje veliko proljeće
uspomena koja će dugo živjeti u budućnosti
koje ću se sjećati...
...osjećat ću tugu jer sam tebe voljela
bit će to ironija tuge...
...nestat će sjaja u travi
nestat će veličanstvenosti svijeta
ostat će samo blijeda slika onoga što je prošlo...
William Wordsworth
Sačuvana
Ono što vidiš to imaš pred sobom.
Милан Бандић
Super Hero
Van mreže
Poruke: 7954
Mинистар за верска и Национална питања
Odg: POEZIJA
«
Odgovor #684 poslato:
Novembar 28, 2008, 14:24:43 »
Noćas bih hteo da te sanjam,
misao mi se u suzi guši.
I ova noć kao da je kraća,
noćas bih hteo da te čedno ljubim.
Kao da me tvoja nežna ruka takla,
čudna toplina obuze mi grudi.
Pred tvojim likom gubi mi se mašta,
o, kako bih noćas hteo da te ljubim.
Ne govori ništa, tvoj šapat me budi,
zašto su ti oči tako noćas setne?
Znam da moje misli nisu tebe vredne
I zato bih noćas samo da te ljubim.
Uvek kad ih vidim,
tvoje oči ulepšaju mi dan.
Govore mi da se stidim:
Tvoje oči su kao lep san.
Uvek kad me ljube,
tvoje usne ulepšaju mi veče.
Ne želim da se izgube:
tvoje će usne ostati večne.
Uvek kad me miluju,
tvoje ruke ulepšaju mi godinu.
Želim da me uvek dodiruju:
i da zauvek ostanu tu.
Svaku noć kada zaspim
ja jedan san usnim
ne potraje dugo pa se probudim,
jer sanjam da ti usne ljubim ...
Milan Bandić
Sačuvana
" ... Нисам знао да љубав дубока, зараза је, да је куга, стријела. Пришла је и заклопљена ока, Бандићу је памет одузела ... "
svetlost
Super Hero
Van mreže
Poruke: 1380
Tragedija svake ljubavi je ravnodusnost...
Odg: POEZIJA
«
Odgovor #685 poslato:
Novembar 28, 2008, 14:29:15 »
Wow
da li ja to vidim dobro autora pesme?!! Svaka cast Milane!
Sačuvana
Ako si licem okrenut prema suncu sve će senke biti iza tebe.
Милан Бандић
Super Hero
Van mreže
Poruke: 7954
Mинистар за верска и Национална питања
Odg: POEZIJA
«
Odgovor #686 poslato:
Novembar 28, 2008, 14:31:53 »
Hvala.
Sačuvana
" ... Нисам знао да љубав дубока, зараза је, да је куга, стријела. Пришла је и заклопљена ока, Бандићу је памет одузела ... "
Милан Бандић
Super Hero
Van mreže
Poruke: 7954
Mинистар за верска и Национална питања
Odg: POEZIJA
«
Odgovor #687 poslato:
Novembar 28, 2008, 14:32:57 »
Mnogo puta život me razočara,
na nešto ružno me nagovara.
Ja stanem i razmislim
i onda na tebe pomislim.
Šta bi mi ti tada rekla,
da li bi ti iskrena suza potekla?
Tebe što upoznah to je sreća prava,
tebe što zavoleh, Bogu hvala.
Mnogo puta život me rastuži,
kvarno, bezveze me zaduži.
Ja stanem i malo razmislim
i naravno, na tebe pomislim.
Mnogo puta život me muči,
ali šta da radim, na greškama se uči.
Ja i tada stanem, pa razmislim,
šta misliš na koga pomislim?
Ja sam centar ludila na ovome svetu,
prolaznik više u tvom životu.
Sa srcem u kojem vlada nemir:
moja je ljubav velika k'o Svemir.
Da me shvatiš, ja molim te,
čini mi se da volim te.
Čuda čini taj tvoj glas,
reci mi ima li nade za nas.
Sve žene sveta manje mi znače,
kada te čujem srce lupa jače.
To srce u kojem vlada nemir:
ljubav je moja velika k'o Svemir …
Idem, a ne znam kuda ću stići,
srce me pita: "Da li ćeš joj prići?"
To srce kome je gospodar nemir:
moja je ljubav velika k'o Svemir.
Molim te, nemoj me pogrešno shvatiti,
ja ne znam šta će ti ovi stihovi značiti.
Ja mogu samo crno vino piti,
a ti ćeš istinu u sebi večno kriti.
Palim polako cigaru,
pišem pesmu za tebe
znam da će biti teško,
ali moram smiriti sebe.
Plašim se našeg prvog sastanka,
strah me našeg prvog dodira.
bojim se našeg prvog pogleda
ali ipak ga jedva čekam ja.
Kada ga čujem tvoj glas me umiri,
daje mi sigurnost u u novi dan.
Kada ga čujem tvoj glas me potpali,
kada ga ne čujem, nemiran mi san.
Oprosti što sam ovako iskren,
nalog za ljubav mi nije overen.
ali za ljubav trebaš biti pismen,
ja sam za ljubav odavno proveren.
Kada kiša pada iznad tvoga grada,
seti se jedne lude iz Novoga Sada.
A kada sneg počne po tebi da veje,
tada će moje srce da te greje.
Nemoj patiti za prošlim danima,
gledaj u dane buduće.
Ne plači za izgubljenim stvarima,
Ne tuguj za onim što je bilo juče.
Moj život bez tebe nema smisla,
kao ptica sam slomljenih krila.
Moj život je bio pun besmisla,
eh, kad bi moja bila.
Tražim objašnjenje za ovo što mi se dešava,
nešto u meni neda mi mira.
Tvoj poziv neke dileme rešava,
tvoj glas daje mi krila.
Ludujem za tobom
stvarno mi se sviđaš,
ne znam gde ću sa sobom
volim te kad pričaš.
Ove ću noći piti iz čaše
tog gorkog crnog vina,
voleću one noći naše
da si moja hvaliću se svima.
Probaću da te volim još više
dok saksofon tužno svira
naše će reči biti sve tiše,
tvoje mi oči ne daju mira.
Raspleti svoje duge kose
u ovoj predivnoj noći.
Neka me one sa mirom nose,
draga, opet ću ti doći.
Neka puknu svi što nas ne vole,
naše se ruke sretno drže.
Neka se naše usne vole,
neka mi srce lupa još brže.
A kad me neko pita
koga moja duša iskreno voli
reći ću moj Bog se zove Slađana
neka se tvoje srce ne boji.
* * * * *
Blagi Bože ja te molim:
čuvaj onu koju volim.
Ona je moja iskrena toplina,
čuvaj, Bože, svoga sina.
Milan Bandić
«
Poslednja izmena: Novembar 28, 2008, 15:13:53 Milan Bandić
»
Sačuvana
" ... Нисам знао да љубав дубока, зараза је, да је куга, стријела. Пришла је и заклопљена ока, Бандићу је памет одузела ... "
:) hope
Super Hero
Van mreže
Poruke: 6817
Ministar za porodicna i socijalna pitanja
Odg: POEZIJA
«
Odgovor #688 poslato:
Novembar 28, 2008, 15:15:25 »
WOW!!! Bandiću, hvala ti što si nam pružio zadovoljstvo da čitamo ove prekrasne stihove!
Sačuvana
Ono što vidiš to imaš pred sobom.
Милан Бандић
Super Hero
Van mreže
Poruke: 7954
Mинистар за верска и Национална питања
Odg: POEZIJA
«
Odgovor #689 poslato:
Novembar 28, 2008, 15:16:52 »
Nema na čemu. Čekaj ima još strofa ...
Sačuvana
" ... Нисам знао да љубав дубока, зараза је, да је куга, стријела. Пришла је и заклопљена ока, Бандићу је памет одузела ... "
Stranice:
1
...
44
45
[
46
]
47
48
...
60
Idi gore
Štampaj
123
« prethodna tema
sledeća tema »
Prebaci se na:
Izaberite destinaciju:
-----------------------------
Zabava
-----------------------------
=> Muzika
===> Muzičke Želje
===> Tekstovi pesama - Lyrics
===> Vaši uploadi
=> Film
=> Video snimci
=> Humor
=> Izlasci
=> Muško-Ženski kutak
=> Video igrice
-----------------------------
Info
-----------------------------
=> Pitanja i predlozi
=> Vesti
===> Sport
===> Zabava
-----------------------------
Sport
-----------------------------
=> Fudbal
=> Košarka
=> Odbojka
=> Vaterpolo
=> Tenis
=> Teretana
=> Automobilizam
=> Ostali sportovi
=> Kladionica
-----------------------------
Razno
-----------------------------
=> Svaštara
=> Književnost
=> Zdravlje
=> Politika
=> Gradovi
=> Mali oglasi
-----------------------------
Kompjuteri i Internet
-----------------------------
=> Programiranje
=> Hardware
=> Software
=> Zanimljivi sajtovi
Učitavam...